Imunitet ili imuni sistem predstavlja odbrambeni mehanizam našeg organizma, koji ima ulogu da zaštiti organizam od različitih stranih tela kao što su virusi, bakterije, gljivice, paraziti i svi ostali mikroorganizmi koji predstavljaju pretnju po naše zdravlje, zatim od toksina pa i od tumora koje telo samo može da razvije. Postoje urođeni i stečeni imuni sistem. Urođeni već ima “predznanje” o mnogim bolestima, i on predstavlja “prvi red” odbrane od infekcija, dok je stečeni iskustveni, tačnije onaj koji je razvijen u kontaktu sa uzročnicima bolesti. Postoji prirodni i veštački stečeni imunitet. Vakcinacija spada u veštački stečeni imuni sistem. Da bi se on razvio u potpunosti potrebni su dani, nedelje, čak i meseci dok se imuni sistem potpuno ne izbori sa stranim telom. Urođeni i stečeni imuni sistem deluju zajedno radi bolje i efikasnije zaštite organizma.

U današnje vreme imuni sistem je izazvan više nego ikad. Moderan način života postaje nezdrav za veći deo populacije. Ljudi se nikada u istoriji nisu lošije, tj. nezdravije hranili. Stres je sveopšte i svakodnevno prisutan. To sve utiče na smanjenje otpornosti organizma kod ljudi, stoga postajemo sve više ranjivi i sve slabiji. Sve je više virusa koji vladaju na globalnom nivou, bolesti, broj alergija se povećava, osetljivost ljudi je izraženija, hronični umor se javlja kod većine. Jedini izlaz je podizanje sopstvene svesti o tome šta svako za sebe može da uradi kako bi ojačao svoj odbrambeni mehanizam.

Glavni “zagađivači” našeg tela koji direktno utiču na slabljenje odbrambenih sposobnosti organizma su duvan, alkohol, sve vrste droga, veštački dodaci namirnicama – aditivi, zaslađivači, arome, sredstva za bojenje i promenu ukusa, konzervansi, prskano voće i povrće zbog pesticida kojima su prskani, hronični stres, depresija, zagađena životna sredina, manjak noćnog sna itd. Šta čovek mora da promeni u svakodnevnim navikama da bi živeo zdravije? Odgovor je vrlo jednostavan, i uz malo volje i svesti o važnosti dalje navedenog, za kratko vreme je lako ostvariti napredak i dostići sveopšte bolje psihofizičko stanje.

Izbalansirana i pravilna ishrana i fizička aktivnost

Obratiti pažnju na smanjenje jednolične i jake hrane, bogate “oštećenim” trans mastima i šećerima jer je upravo to glavni uzročnik većine hroničnih oboljenja i oboljenja krvnih sudova i srca. Imati u vidu da masti nisu loše (ni zasićene masti ne štete našem organizmu), već samo one hidrogenizovane – biljne masti na kojima se prži i masti kojima je promenjena struktura (trans masti).

Raznovrsna hrana, što prirodnijeg porekla – uz više od tri orboka dnevno raspoređenih ravnomerno i u manjim količinama uz dosta povrća i voća zbog njihovog bogatog sastava antioksidanata koji deluju protiv toksičnih materija u našem telu tj. slobodnih radikala, ujedno i zbog visokog sadržaja vlakana. Unositi i probiotike (mlečni proizvodi, kiseli kupus, kisela paprika), ali se ograničiti na fermentisane mlečne proizvode (kiselo mleko, sirevi) umesto mleka.

Probiotici – kao što je navedeno, probiotici su veoma važni za zdravlje i jačanje imuniteta. Tek nedavno je njihov značaj u potpunosti shvaćen, i prirodan balans u crvenoj flori gde preovladavaju dobre bakterije, a ne  loše, određuje kompletno zdravlje organizma, i svaki disbalans u korist loših bakterija rezultira u padu imuniteta, alergijama i ostalim problemima. Postoji na milione različitih tipova bakterija, stoga treba varirati hranu koja je bogata probioticima (fermentisani proizvodi poput sireva, kefira i kiselog mleka, kiseli kupus). Unos probiotika i prebiotka (biljna vlakna) kroz suplementaciju takođe može biti pametan izbor ukoliko se ne unosi dovoljno proizvoda ili ukoliko dođe do pada imuniteta ili alergija. Lekovi, antibiotici pogotovo, uništavaju dobre bakterije stoga ih treba izbegavati.

Sve vrste riba – zbog bogatsva ribljim uljem i Omega 3 masnim kiselinama. Tuna, skuša, haringa, losos, oslić, sardine i td. Trebalo bi unositi ribu nekoliko puta nedeljno. Riba je bogata i fosforom, jednim od glavnih sastojka za dobro pamćenje tj. pravilno funkcionisanje mozga.

Hladno ceđeno maslinovo ulje, konopljino ulje, laneno ulje, kokosova mast  – koristiti ih sa svežim namirnicama, dok za prženje treba koristiti isključivo kokosovu mast, svinjsku mast ili puter (pravi mlečni sa 82% mm) jer se prženjem na mastima drugog porekla stvaraju trans masti, ekstremni neprijatelji srca i krvnih sudova. Navedena ulja su bogata mastima i Omegom 3 koje su neophodne našem organizmu i našim ćelijama.

Zeleni i beli čaj – veoma bogati antioksidantima (flavonoidima) stoga mogu pomoći, a zbog manjeg sadržaja kofeina će povoljno delovati na naš centralni nervni sistem i dobro raspoloženje bez velike stimulacije što je slučaj sa kafom (4x više kofeina) ili i crnim čajem (2x više kofeina od zelenog).

Crna čokolada sa visokim procentom čistog kakaoa – nisu sve čokolade loše, stoga izbaciti previše zašećerene (pogotovo belu koja ni ne sadži kakao), a ubaciti zdravu crnu čokoladu koja se karakteriše sa minimalno 70 % kakaoa, idealno 85%. Jer kakao je takođe veoma moćan antioksidant, jedan sa najvišom vrednosti na ORAC skali.

Pčelinji proizvodi – verovatno i najstariji čovekovi saveznici u borbi protiv raznih bolesti. Obavezno ih uključiti u dnevni meni. Med je bogat antioksidantima i mineralima. Savetuje se uzimanje jedne do dve kašikice ujutru.

Propolis –  10 do 20 kapi nekoliko puta nedeljno treba da postane navika. Njegovo povoljno dejstvo i neverovatna moć u jačanju organizma može da se oseti i u roku od nekoliko dana ukoliko ranije nije korišten. Ako je moguće pronađite ga od pčelara, jer su u apoteci slabi rastvori u pitanju.

Matični mleč – uz propolis, sastojak u prirodi sa najvećom tj. najsnažnijom biološkom vrednošću. Možda najsavršeniji proizvod prirode. U rastvoru sa medom i polenom (jedini način da se sačuva njegova prava nutritivna vrednost) predstavlja namirnicu za jačanje imuniteta.

Imuno Med – odličan proizvod čiju formulu sam kreirao kao suosnivač brenda SuperNatural Med na bazi 100% prirodnog domaćeg meda sa veoma moćnom biljkom afričkog crnog kima (nigella sativa) koji ima veliku antioksidativnu moć i veoma je efikasna u borbi protiv mnogih bolesti.

Koštunjavo voće – bademi, lešnici, orasi, indijski orasi, brazilski orasi. Osim što su bogati omega 3 mastima sadrže velike količine antioksidanata, minerala i vitamina E (odgovoran za zdravlje kože), a takođe i cijanida u malim količinama, koji pomaže u sprečavanju razvitka svih vrsta tumora pa čak i raka. Takođe, semenje bundeve i suncokreta su dosta značajni zbog bogatstva cinka i magnezijuma čiji deficit ozbiljno može oštetiti funkcionisanje organizma i imunitet.

Začini – cimet, ljuta papričica, đumbir, kurkuma , ren – takođe moćni antioksidanti sa prirodnim dejstvom na poboljšanje čovekovog zdravlja.

Voda – u velikim količinama. Ljudi bez razoga oskudevaju u zalihama vode, ne unoseći dnevno dovoljne količine zbog loše navike. Stoga treba obratiti pažnju na ovaj faktor i popiti minimalno 2.5 litre, odnosno 4 i više litara uz bilo kakvu fizičku aktivnost.

Fizička aktivnost – svakodnevnom primenom fizičkih aktivnosti oslobađamo se toksina, povećavamo respiratorne sposobnosti, sprečavamo atrofiju mišića, ubrzavamo metabolizam, sagorevamo višak kalorija koji su glavni razlog za gojaznost koja direktno smanjuje otpornost organizma. Uz bilo kakav vid aktivnosti (šetnja takođe spada u fizičku atktivnost) u trajanju od minimalno 30 minuta, najmanje jednom u dva do tri dana, javlja mnogo bolji osećaj i sveopšte stanje organizma.

San – minimalno 7, idealnije 8 sati noćnog sna je neophodno za održavanje imuniteta jakim. Kasnim leganjem poremećen je normalni bioritam što se dalje negativno odražava na mnoge stvari. Bitno je napomenuti da je noćni san mnogo bitniji od dnevnog tj. dnevno spavanje ne može zameniti pozitivne funkcije na telo koje ima noćni san. Kratko poslepodnevno spavanje (power nap) može da se koristi kao trenutno osveženje i odmor za drugi deo dana.

Dodaci ishrani

Oni su danas postali jedan od ključnih faktora u očuvanju zdravlja i jačanju imuniteta, i iako nisu neophodni, oni mogu da imaju pozitivan efekat zbog toga je moderni čovek ne posvećuje dovoljno pažnje ishrani i unosu sveže hrane; voća i povrća.

Anitoksidanti koji uništavaju slobodne radikale i poboljšavaju oslobađanje tela od toskičnih materija. Antioksidanti su neophodni telu za kompletno zdravlje. Bitno je napomenuti da treba birati bolje suplemente zbog absorbcije.

Probiotici su bitni iz razloga jer novija istraživanja pokazuju da je veliki procenat imunog sistema smešten u našim crevima, tako da su zdrave bakterije i dovoljan procenat zadravih bakterija u crevima esencijalni za dobro zdravlje.

Omega 3 masne kiseline  i riblje ulje – nezasićene masne kiseline (EPA i DHA) imaju više nego ogromnu ulogu u organizmu u zaštiti kardiovaskularnog sistema i regulisanju loših (trans) masti i LDL-a (lipoprotein koji transportuje holesterol). Osim toga one čine kožu, kosu, nokte, oči zdravijim. Ukoliko se ne unosi dovoljno ribe, morskih plodova, avokada, maslina ili maslinovog ulja, omega 3 sa što većom količinom EPA i DHA u vidu suplementa bi svakako trebao da bude izbor.

Ekstrakti lekovitih biljaka – za opšte zdravlje organizma i jačanje prirodnog imuniteta. Može se izdvojiti ehinacea, noni, aloe vera, kao i Imuno Med sa crnim kimom jer je crni kim veoma moćan za jačanje imuniteta, zatim ulje divljeg origana itd.

Kompleks vitamina B – za povećanje proizvodnje energije na ćelijskom nivou. Veliki broj ljudi ne unosi dovoljno vitamina B, tako da je unos kroz dodatke ishrani u mnogim slučajevima efikasan. Smanjen apetit je uzork nedostatka vitamina B. Milgamma N je kvalitetan kompleks vitamina B koji se teže nalazi, ali je dosta bolji od drugih na tržištu.

Koenzim Q10 – odličan za srce i krvne sudove, namenjen ljudima starijim od 35 godina jer se nakon toga smanjuje prirodno lučenje koenzima Q10. Odličan je i za imunitet. On je sastojak svake žive ćelije i otkriven je tek pre nešto više od 35 godina, stoga shvatanje o njegovom značaju i dalje raste.

Izbegavati sve farmaceutske prozivode i lekove (osim kada je to neophodno) kao što su lekovi za bol, temperaturu, gripu i slično jer oni ne leče uzrok već posledice, a može se postojati veliki broj nus pojava.

Najvažnije je polako menjati loše navike, i zamenjivati ih dobrima jer je to jedini način za stalno prilagođavanje dobrim navikama. Sve prethodno nabrojane činjenice predstavljaju higijenu tela. Drugačiji tj. lošiji vid življenja opterećuje i “zagađuje” organizam. Od velikog je značaja slušati svoje telo. Bol, loš osećaj ili neraspoloženje su jasan znak da se telo ne nalazi u potpuno zdravom stanju jer su se na taj način aktivirali urođeni odbrambeni mehanizmi kod čoveka, kada telo sugeriše da organizam ne funkcioniše dobro.

Ognjen Stojanović | 8. novembar 2009.


Napomena: članak je dozvoljeno objaviti na drugim mestima uz vidljivo navođenje izvora i linka.